Poljoprivrednici širom Srbije ove godine s nestrpljenjem iščekuju početak otkupa suncokreta, dok nezvanične informacije o otkupnim cenama unose dodatnu nesigurnost. Prema podacima sa terena, većina otkupljivača nudi cenu od 45 dinara po kilogramu sa uračunatim PDV-om, uz male razlike u zavisnosti od količine ili dodatnih bonusa. Ovo je naizgled ujednačena otkupna cena, ali otvara pitanja o tome koliko je ona održiva za proizvođače: da li su ponuđene cene održive za domaće poljoprivrednike ili se na njihov račun ponovo ostvaruju najveći profiti?
Prvo što upada u oči jeste nesklad između cena suncokreta na svetskom tržištu i otkupnih cena koje se nude u Srbiji. Dok globalni trendovi pokazuju stabilnu potražnju i rast cena uljarica, domaći otkupljivači koriste svaku priliku da ponude što nižu cenu. Proizvođači tvrde da je realna otkupna cena, uzimajući u obzir ulaganja, najmanje 50 dinara po kilogramu. Međutim, ovakvi zahtevi nailaze na gluve uši prerađivača i otkupljivača, koji se pozivaju na "lošu tržišnu situaciju".
Među otkupljivačima koji su objavili konačne cene, prednjače firme kao što su „Agroprodukt“ iz Kovina, „Delgaro“ iz Deliblata i „VB Agron“ iz Gaja, gde cena iznosi 45 dinara, uz mogućnost povećanja na 46 dinara za veće količine. „Agrofinans Agrar“ nudi i doplatu od 1 do 2 dinara po kilogramu, što je jedina izuzetna ponuda u odnosu na ostale.
S druge strane, troškovi proizvodnje suncokreta ove godine su skočili za više od 30% zbog povećanja cena goriva, đubriva i sredstava za zaštitu bilja. U isto vreme, pojedini poljoprivrednici ukazuju na nefer praksu otkupljivača koji kasne s isplatama ili uvode dodatne troškove za vlagu i nečistoću, umanjujući tako stvarnu cenu koju poljoprivrednici dobijaju. Ovakve prakse dodatno opterećuju proizvođače koji već posluju na ivici rentabilnosti.
Jedan od ključnih problema je i nedostatak transparentnosti u formiranju cena. Dok udruženja poljoprivrednika zahtevaju javno objavljivanje kalkulacija i usklađivanje domaćih cena s međunarodnim trendovima, otkupljivači i prerađivači ostaju zatvoreni za dijalog.
Ako se trenutni trend nastavi, jasno je da će domaći poljoprivrednici biti u sve težem položaju, što bi moglo dovesti do smanjenja površina pod suncokretom u narednim godinama. To ne bi bio samo udar na proizvođače, već i na ukupnu ekonomiju Srbije, s obzirom na značaj ove kulture za domaću proizvodnju ulja i izvoz.
Pitanje koje ostaje otvoreno je: koliko dugo će poljoprivrednici plaćati cenu nesklada između stvarnih troškova i nepravedno niskih otkupnih cena? Bez sistemske intervencije države i veće transparentnosti u radu otkupljivača, budućnost domaće proizvodnje suncokreta izgleda neizvesno.
