Mnogim posetiocima prošlogodišnjeg jubilarnog Poljoprivrednog sajma ostao je u sećanju atraktivni urbani salaš. Tj užitak nije izostao ni ove godine. Posetioci 91. Međunarodnog poljoprivrednog sajma ponovo su mogli da uživaju razgledajući biobaštu.
- Cilj ovakvog vrtnog uredjenja je da se posetiocima, pogotovo onima koji dolaze iz urbanih sredina pokaže kako racionalno mogu da iskoriste mali prostor, uzgajajući neku biljnu kulturu, oplemenjujući tako svoju okolinu i doprinoseći boljem kvalitetu životne sredine, istakao je dr Slobodan Vlajić, stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Inicijativa za formiranje ovakvog kutka potekla je od Novosadskog sajma, a Institut je prihvatio da ponovo bude partner u projektu "Biobašta – urbani salaš", kao i Poljoprivredna škola sa domom učenika u Futogu.
Ovogodišnji izbor biljaka prvenstveno se zasnivao na mešovitim sadržajima jer je prošle godine više vladalo interesovanje šta s čim može da se gaji. Takođe i kontejneri su bili manjih dimenzija 50 x 50 x 50, da ne zauzimaju veliki prostor kako bi mogli da se stave u bilo koji deo terase.
Dr Vlajić je podsetio da prilikom punjenja kontejnera do polovine treba da bude drenažni sloj bilo slama ili neki drugi materijal, a odgore da se popuni klasičnim supstratom koji ishranjuje biljku, drži vlažnost, omogućujući joj razvoj bez upotrebe bilo kakvih hemijskih sredstava.
- Prošlogodišnje leje su bile voluminoznije i mnogo veće, a ove godine napravljena je njihova kompresija. Takodje za razliku od prošlogodišnjih leja koje su bile namenske, ovogodišnje su više mešovitog sadržaja jer su bile i na drugom prometnijem mestu, objašnjava dr Vlajić.
Cilj ovakve postavke jeste da se sadržaj što više približi mladima, pogotovo deci predškoloskog, školskog uzrasta, srednjoškolcima, a i hobistima. Odnosno svima koji žele da se upoznaju i proizvode zdravu hranu,
Biobašta je lep primer kako se željeni efekat postiže setvom združenih useva, odnosno kombinacijom biljnih vrsta koje se međusobno potpomažu. Sinergizam različitih biljnih vrsta ovde je mogao lepo da se vidi.
- Naprimer dobre efekte daje kombinacija kadifice i paradajza, kaže dr Vlajić – Kadifica svojim sekundarnim metabolitima putem korenovog sistema zaustavlja nematode u zemljištu, ako ih slučajno ima, a s druge strane opojnim mirisom rešava problem zelenih stenica koje su velike štetočine povrča.
Takođe, korišćene su i razne cvetnice, poput nevena, noćne frajle, turskog karanfila, ali i lekovito bilje lavanda, žalfija, kako bi privukle insekte da ih opraše.
Interesantno je da je ovaj kutak privlačio i dobro edukovane posetioce. To posebno raduje jer je primetno je da se niko ne upušta u proizvodnju dok sve ne prouči.
Kroz projekat "Biobašta – urbani salaš" na najlepši način predstavljen je sortiment novosadskog Instituta. Od začinskog bilja - peršuna lišćara, celera, paštrnaka, bosiljka; preko povrća po kome su prepoznatljivi - paradajz,paprika,različite kupusnjače, do cvetnica – šlajer cveće, lepi dečko, cinija, noćna frajla, petunija, lepa kata, prkos, neven.
Jednom rečju bio je zastupljen starinski sortiment koji pokazuje postojanost kroz vreme. Zahvaljujući institutskim stručnjacma koji se trude da ga održe, delimično unaprede ali i da zadrže ono što je najbolje.
Da su na dobrom putu potvrdila je i ova biobašta, idealna za one koji žele da se bave biobaštovanstvom i proizvodnjom povrtarskih vrsta na malim površinama, na okućnicama u malim baštama ili u saksijama na terasi.
T. Gnip

660bfe34aba8da63d7d5cb191716796566787.webp)


669519497885b9c025270d411786109076160.webp)