33°C Novi Sad
Poljoprivredna tehnika23. 7. 2024. 12:49·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 8 min čitanja·👁 152

Pad prodaje poljoprivrednih mašina

Ukupan broj prodatih traktora godišnje je oko 2,2 miliona jedinica u svetu, a u prethodnoj godini zabeležen je pad od osam odsto u poređenju s godinom ranije

Pad prodaje poljoprivrednih mašina
Foto: Marija Antanasković

Širom Evrope već prošle godine je bio primetan zastoj u prodaji poljoprivrednih mašina, a ovaj trend je nastavljen u prvih pet meseci 2024, što pokazuju podaci FederUnacoma – Asocijacije italijanskih proizvođača, koji se odnose ne samo na italijansko već i druga tržišta.


 Podaci asocijacije FederUnacoma o registaciji, u periodu januar–maj, dobijeni od Ministarstva infrastrukture i saobraćaja, a koji su prezentovani na nedavnoj godišnjoj Skupštini Asocijacije, ukazuju na značajan pad u prodaji svih tipova mašina. U poređenju sa istim periodom u 2023, prodaja traktora je opala za 19,2 odsto, odnosno dostigla je nivo 6.750 jedinica, dok je prodaja kombajna smanjena za 40 odsto, a registrovano je 100 novih kombajna. Takođe je zabeležen pad od 13,3 odsto u prodaji traktora sa utovarnim platformama, a prvi put je registrovano 235 ovakvih vozila u Italiji. Prikolice su uspele da ograniče gubitke na dva odsto. Nije bolja situacija ni kada su u pitanju teleskopski manipulatori, kategorija mašina koja je u prethodnim godinama imala značajan rast u prodaji. Ali u prvom delu 2024. godine, i prodaja ovih mašina je osetila posledice nepovoljne ekonomske situacije. Do kraja maja registrovano je 400 ovih jedinica, što ukazuje na pad u prodaji za 28,3 odsto u poređenju s istim periodom prošle godine.


Usporenje na italijanskom tržištu poljoprivrednih tehnologija došlo je posle snažnog rekordnog rasta u periodu 2021–2022, koji je bio podržan podsticajima za digitalizaciju primarnog sektora. Značajan pad u podsticajima za 4.0 tehnologije, koji su još uvek dostupni, ali sa manje povoljnim uslovima finansiranja i kašnjenjem u primeni podsticajnih alata koji obezbeđuju sredstva, u kombinaciji sa padom poljoprivrednih prihoda, imaju značajan uticaj na dinamiku sektora u poslednjih 18 meseci.


Mišljenje je da je zastoj i usporenje u nacionalnom poljoprivredno-mašinskom sektoru posledica cikličnih faktora, a ne istinskog pada na tržištu. Uprkos takvoj situaciji, zahtevi na tržištu, s druge strane, nastavljaju svoj rast, a te potrebe se uglavnom zadovoljavaju nabavkom korišćenih mašina. U Italiji je u 2023. ukupno registrovano 70.000 traktora, od kojih su 53.000 bili polovni, a ostalo – 17.000 – bile su nove mašine. Ovo je fenomen koji postoji već nekoliko godina, navodi FederUnacoma, uz napomenu da se radi o mašinama prosečne starosti preko 22 godine, koje nisu u mogućnosti za zadovolje napredne standarde produktivnosti poljoprivrede, kao i bezbednosti i održivosti. Prisustvo tako velikog broja zastarelih mašina je kritično pitanje, što takođe dovodi do rizika da potkopa nedavne inicijative, koje imaju za cilj da olakšaju uvođenje inovativnih praksi.


Prodaja mašina smanjena – vrednost prodaje veća


Globalno tržište poljoprivrednih traktora u 2023. je zabeležilo pad u broju jedinica, ali i rast vrednosti celokupne prodaje. Ukupan broj prodatih traktora godišnje je oko 2,2 miliona jedinica u svetu, a u prethodnoj godini zabeležen je pad od osam odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Međutim, njihova vrednost je dostigla 57 milijardi dolara, što ukazuje na rast od dva odsto u odnosu na prethodnu godinu. Kako je objasnio Palaco Albergati, 73 milijarde dolara je bio promet koji su ostvarile mašine drugih tipova, a za dodatnih dva odsto, odnosno ukupno 34 milijarde dolara, sektor komponenti je bio povećan. Ukupno, promet poljoprivrednih mašina je u 2023. dostigao 164 milijarde dolara, što je do tri odsto više u poređenju sa 2022. Ovaj rast je nastao primarno zbog rasta cena, poguran inflacijom i povećanjem cena sirovinskih materijala. Iza ovih sveobuhvatnih faktora pojedinačna tržišta postigla su različite rezultate, na koje su primarno uticali prinosi i ostvareni prihodi. Na kraju godine, Indija je potvrdila ukupnu prodaju 915.000 traktora, što je u liniji sa rekordnom količinom dostignutom u 2022, dok je Kina zaustavila prodaju na 380.000 jedinica pokazujući značajan pad u poređenju s prodajom u 2022. godini za 28 odsto. 


Različiti trendovi od države do države


Ovaj pad je odraz ciklične prirode lokalnog tržišta, a i na njega je takođe značajno uticala javna politika podrške. Sjedinjene Američke Države su dostigle 250.000 traktora, što je pad u poređenju sa prethodnom godinom. Ovaj pad u prodaji je, kako je objašnjeno, u skladu sa zastojem u poljoprivrednim prihodima, posebno u delu koji se odnosio na smanjen izvoz na kinesko tržište i povećanju konkurentnosti od drugih proizvođačkih zemalja na međunarodnim tržištima. Evropska prodaja je u 2023. dostigla 158.000 traktora, što je pad za pet odsto u poređenju sa prethodnom godinom. Ovaj pad je posledica nedovoljne rentabilnosti poljoprivrede, delom i zbog nepovoljnih vremenskih uslova, koji su se negativno odrazili na useve, odnosno prinose. U okviru kontinentalnog tržišta, postignuti su različiti razultati u prodaji od države do države. Tako je Francuska imala lane kontratrend sa dva odsto rasta, odnosno registrovano je 36.400 traktora, dok je u Nemačkoj zabeležena stabilnost na tržištu sa 28.900 traktora, u ravni sa prethodnom godinom. Nasuprot tome, u Italiji je zabeležen pad u prodaji od 13 odsto, 17.600 jedinica. Tržište Španije je pokazalo još veći pad, koji je dostigao 18 odsto, i na tržištu je plasirano ukupno 7.700 jedinica. 

I u prikazu o prodaji četiri najznačajnija tržišta, Indije, Kine, SAD i Evrope, individualne zemlje pokazuju različite trendove. Tako je u Turskoj zabeležen rast od 16 odsto, dostignuta je registracija 78.000 traktora. Kanada se zaustavila na 28.000 jedinica (-10 odsto), a Rusija je dostigla rekord od 36.000 prodatih jedinica, što je u skladu sa brojem registrovanih jedinica u prethodnoj godini. Prodaja u Japanu je pokazala značajne promene tržišta, a iako je opao broj poljoprivrednih predstavništva, povećana je snaga jedinica i tehnološke karakteristike mašina.


Prognoza za blisku budućnost, kako je rečeno na Skupštini Asocijacije, predviđa potencijalno još uvek visoke zahteve na globalnom nivou, sa povećanjem tržišta koje je sve više izloženo geopolitičkim i klimatskim varijablama. Pad u proizvodnji žitarica u Ukrajini i Rusiji obično se nadoknađuje prinosima u Brazilu, Australiji ili Indiji. Ovo može dati dobre rezultate u novoj geografiji tržišta mašina i tehnologija.


Predviđa se kompleksni globalni scenario


Predsednica FederUnacoma Marijatereza Maskio je naglasila da potencijali tržišta, kao i niz ekonomskih i geopolitičkih varijabli, mogu da ometaju trgovinu. Pozvala je nadležne na odgovorniju i fleksibilniju politiku podrške za sektor. Zahtevi za poljoprivrednim mašinama rastu globalno, ali tržišta su fregmentirana i varijable upravljanja povećavaju njihovu kompleksnost. Globalna prodaja traktora raste prosečno godišnje 4,7 odsto već više od 15 godina i prognoza za period od 2024. do 2027. inicira prosečno povećanje od 4,9 odsto godišnje, objasnila je. U međuvremenu, još bolji trend je primećen za sve tipove poljoprivrednih mašina i opreme koji je u proseku imao godišnji rast od pet odsto u poslednjih 15 godina. U ovom sektoru se očekuje prosečan rast od 5,4 odsto do 2027.

Međutim, da bi se ova prognoza materijalizovala, rekla je Maskio, moramo se nadati da će obrasci meteoroloških prilika, koji su postali nepredvidivi poslednjih godina, u skladu s klimatskim promenama, postati povoljniji. Tako će se stvoriti uslovi da se obezbede proizvodne količine i ostvare prihodi u poljoprivrednoj proizvodnji koji će pokriti investiciju. Na industrijskom polju, objašnjeno je tokom Skupštine, velik uticaj imaju nepredvidive varijable u pogledu cena sirovinskih materijala i energije. One bi mogle da se povećaju u budućnosti ako konflikt na Srednjem istoku, koji je bio eksalirao, potencijalno ''pogura'' cenu mašina i favorizaciju država koje proizvode jeftine tehnologije, sa ciljem da osvoje tržišne udele čak i na zapadnom tržištu. Osim toga, kako je navela Marijatereza, sve uticajniji faktori su oni na koje utiče geopolitička dinamika, od sankcija Rusiji do uvoznih carina mnogih država i zaštitne politike novih ekonomskih sila, kao što su Indija i Kina, koje mogu ograničiti izvozni potencijal italijanske industrije. Geopolitika, kako je podsetila predsednica FederUnacoma, takođe utiče i na trgovinske rute i logističke troškove.


– Smatram da su sistematični udari jemenskih Huta na kargo brodove u tranziciji kroz moreuz Bab el-Manadeb i Suecki kanal krucijalne tačke u evroazijskoj konekciji, na šta ukazuje kolaps u tranziciji (65% odsto manje kroz Bab el-Mandeb i 50 odsto u Sueckom kanalu). Ovo navodi da brodovi koriste alternativne rute, što dovodi do dodatnih troškova, koji su u maju bili više nego duplo veći od onih 2023. godine. U novom scenariju još uvek postoje razvojne mogućnosti za tržište poljoprivrednih mašina, rekla je Maskio tokom sastanka.


Interesantna tržišta za italijanske proizvođače mogu biti države jugoistočne Azije, kao što su Tajland i Indonezija, koje su jednako udaljene od političkih blokova Kine i Sjedinjenih Država. Potencijal imaju i afričke zemlje, koje se rapidno razvijaju – Nigerija, Kenija, Gana i druge. Dalji polet za aktivnosti na Afričkom kontinentu, što je takođe naglašeno, može doneti Mattei plan, kojem FederUnacoma može doprineti kroz izradu potrebnih analiza i obezbeđenjem tehnoloških rešenja. Za ublažavanje kritičnih faktora i obezbeđivanje novih mogućnosti, zaključila je predsednica Mairjatereza Maskio, neophodna je snažnija podrška politika i institucija sa različitim programima za pristup inostranim tržištima, uz povećanje međunarodne razmene i fleksibilnijih intervencija i alata finansijske podrške.


U maju narušen pozitivni trend


Aktuelna poslovna klima nije potrvdila pozitivan trend zabeležen prethodnog meseca, kada su trenutna poslovna situacija i izgledi za budući biznis bili relativno pozitivni, prvi put tokom godine, navodi Evropsko udruženje proizvođača poljoprivrednih mašina CEMA. 

Indeks poslovanja je trenutno na -56 (na skali od -100 do +100) i imao je samo pad ispod ovog nivoa u poslednjih deset godina u 2020. tokom šoka nastalog zbog izbijanja kovid virusa. Jaz između izgleda za trenutnu situaciju i budućeg poslovanja najveći je u sektoru stočarske opreme. Ovde se očekuje dobar budući posao i trenutni indeks ima najbolje rezultate od svih segmenata, a nalazi se na nivou -17. U daljem periodu, proizvođači traktora (indeks -74) i proizvođači opreme za travnjake, bašte u komunalnu tehniku (indeks -80) nastavljaju sa očekivanjem veoma lošeg poslovanja.

Međutim, pristigle porudžbine za industriju poljoprivrednih mašina nastavljaju da pokazuju uzlazni trend, što daje nadu, iako su očekivanja prometa lošije ocenjena u poređenju sa prethodnim mesecima


M. Antanasković



Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.