33°C Novi Sad
Stočarstvo11. 10. 2024. 08:52·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 2 min čitanja·👁 131

Pileće meso jeftino, farmeri na rubu propasti

Tov pilića je stalna borba – cena žive mere pileta ne prati rast stočne hrane, pa farmeri stalno pregovaraju sa klaničarima o ceni utovljenih pilića.

Pileće meso jeftino, farmeri na rubu propasti
Foto: Pexels

Pileće meso trenutno je najjeftinije u poređenju sa ostalim vrstama mesa, što verovatno objašnjava zašto ga jedemo više nego ranijih godina. Na akcijama u velikim marketima kilogram celog pileta može se naći za svega 200 dinara, dok redovna cena ide do najviše 370 dinara. Pileći proizvodi se prodaju i u delovima, čime trgovci i klaničari ostvaruju dodatnu zaradu – belo meso košta duplo više nego celo pile, a otkošćeni bataci u nekim mesarama koštaju koliko jedno i po celo pile.


Dragan Ješić, tovljač iz Žitišta, istakao je da razlika između cene piletine i svinjetine nikada nije bila veća, te bi pileće meso trebalo da poskupi. Glavni problem tovljača je cena stočne hrane, koja svakodnevno raste, dok su oni izostavljeni iz državnih subvencija koje dobijaju odgajivači krupne stoke. „I mi bismo trebali da dobijamo podršku, ali nema ko da ukaže na naš problem,“ naglasio je Ješić.


Proizvodna cena bi trebalo da bude barem 130 dinara

Autor fotografije: Pexels


Tov pilića je stalna borba, cena žive vage pileta ne prati rast stočne hrane, pa farmeri stalno pregovaraju sa klaničarima o ceni utovljenih pilića. Zbog ovih problema, mnogi manji farmeri su napustili posao, ostavljajući tržište u rukama velikih proizvođača. Na području Žitišta se, u jednom turnusu, othrani 1,2 miliona pilića, ali Ješić naglašava da trenutna cena od 125-126 dinara po kilogramu žive vage nije dovoljna da bi farmeri poslovali stabilno. Proizvodna cena bi trebalo da bude barem 130 dinara, dok realna vrednost utovljenog pileta iznosi od 170 do 180 dinara.


Domaće tržište pilećeg mesa je samodovoljno – sa 68 miliona brojlera godišnje, Srbija pokriva domaće potrebe i izvozi deo piletine u zemlje CEFTE. Međutim, izvoz u Albaniju i zemlje EU otežava nedostatak sertifikata, iako su naše farme izgrađene po evropskim standardima.


Direktorka Poslovne zajednice živinara Srbije, Sanja Čelebićanin, istakla je da postoji potreba za kontrolom uvoza živinskog mesa, iako smo samodovoljni. Nedavno je iz Rusije uvezeno 317 tona živinskog mesa, a kontrola uvoza je nužna da bi se zaštitila domaća proizvodnja. Ješić je dodao da, iako je kontrola uvoza potrebna, postoje situacije kada je uvoz neophodan, posebno tokom letnjih meseci kada pilići ne dostignu očekivanu težinu.


Izvor: Dnevnik


Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.