Na terenu se uočavaju prvi simptomi pegavosti lista šećerne repe. Najugroženiji su usevi iz ranijih rokova setve, u kojima je već došlo do potpunog zatvaranja redova i gde su se stekli povoljni uslovi za razvoj infekcije.
Pročitaj više:Šećerna repa zauzela 31.000 hektara - Tehnologija i znanje ključ uspeha
Na području Vojvodine trenutno se u usevima šećerne repe beleže dve razvojne faze:
· usevi iz ranih rokova setve koji su razvili bujnu lisnu masu i dostigli fazu potpunog zatvaranja redova i
· usevi iz kasnijih rokova kod kojih redovi još nisu sklopljeni, uglavnom zbog sušnih uslova tokom nicanja.
U usevima iz ranijih rokova setve, koji su već dostigli fazu potpunog zatvaranja redova, vizuelnim pregledima uočeni su prvi simptomi pegavosti lišća šećerne repe. Procenat biljaka sa pegama se u zavisnosti od lokaliteta, plodoreda, osetljivosti sorte i drugih faktora kreće do 3%.
Prema podacima sa automatskih meteoroloških stanica postavljenih u usevima šećerne repe, padavine koje su zabeležene u periodu od 20. do 24. Maja, pogodovale su razvoju infekcije u usevima iz najranijih rokova setve, kod kojih su redovi već bili zatvoreni. Uslovi za infekciju bili su povoljni, ali je u periodu od 24. maja do 1. juna srednja dnevna temperatura iznosila od 11°C do 18°C, što nije pogodovalo ubrzanom razvoju bolesti, već je produžilo inkubacioni period (vreme od infekcije do pojave simptoma). Prve pege su zbog toga uočene tek 5. juna.
Pročitaj više:Izazovna godina za proizvođače šećerne repe
U bujnijim usevima, zbog prisustva jutarnje rose (tokom protekle nedelje), zadržavanja vlage na listovima i vlage usled navodnjavanja, u narednim danima očekuje se:
· porast broja biljaka sa simptomima,
· pojava prvih simptoma na parcelama gde ih do sada nije bilo.
Predlaže se da se zaštita od cerkospore najpre sprovede u usevima:
· iz ranih rokova setve gde je uočeno prisustvo pega (naročito gde je zastupljen osetljiv sortiment) i
· pod sistemima za navodnjavanje.
Peporučuje se primena kombinacije preventivnih i sistemičnih fungicida:
· Preventivni fungicidi: aktivna materija bakar-hidroksid ili bakar-oksid;
· Sistemični fungicidi: kombinacije aktivnih materija protiokonazol + azoksistrobin ili protiokonazol + piraklostrobin.
PIS

669519497885b9c025270d411749803799868.webp)


