Za uspešnu setvu kukuruza neophodno je na vreme zatvoriti brazdu. Ako je to urađno predstoji još predsetvena priprema zemljišta.
- Ukoliko se predsetvena priprema radi klasičnim setvospremačem, treba imati u vidu da nakon prelaska setvospremača parcelu treba ostaviti da se slegne 3 – 4 dana kako bi se iz međuagregatnog prostora istisnuo vazduh. Odnosno čepići vazduha koji ostaju nakon prolaska setvospremača, objašnjava dr Goran Bekavac, stručnjak novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo.
Pročitaj više: Kako se kreću cene đubriva
Predsetvena priprema mora se uraditi pažljivo sa što manje prohoda, ali ne sme se zaboraviti da treba dodati ostatak azota. Pred osnovnu obradu uneto je 30 – 40 odsto azota, a ostatka se dodaje u predsetvenoj pripremi.
Mnoge poljoprivrednike muči da li treba dodavati azot i u međurednoj kultivaciji. Dr Bekavac podseća da smo semiaridan, sušni reon, a azot koji se dodaje u međurednoj kultivaciji možda može malo da popravi izgled biljaka, poboljša kondiciju. Međutim taj azot veoma retko može da doprinese formiranju prinosa.
Pročitj više:Poskupeo kukuruz na berzi
S pravom se postavlja pitanje zašto? Naime najveći deo korenovog sistema je na dubini od 67 cm – 90 cm, a azot koji se doda u međurednoj kultivaciji se ne spusti na tu dubinu. To treba imati na umu jer on će nešto značiti tek sledećoj biljnoj vrsti.
Dr Bekavac poručuje da nakon predsetvene pripreme ako se radi klasičnim setvospremačem zemljište se ostavlja 3 – 4 dana da se slegne i kada se temperatura zemljišta ustali na 10°С – 12°С u setvenom sloju na dubini 5 cm – 7 cm setva može da počne.
Iskustvo je pokazalo da je kraj marta – početak aprila najbolje vreme.
- Važno je ispoštovati dubinu setve. Na glinovitim zemljištima to je 5 cm, a na lakšim gde je više peska i organske materije ne treba sejati dublje od 7 cm. Svaka dublja setva nosi rizik da seme neće nići, upozorava dr Bekavac.
T. Gnip




669519497885b9c025270d411786109076160.webp)