35°C Novi Sad
Organska proizvodnja20. 2. 2026. 10:44·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 3 min čitanja·👁 417

Tradicijom u budućnost: Sajam zdrave hrane okupio proizvođače i čuvare baštine

Bogata ponuda zdravih proizvoda i mogućnost da posetioci u neposrednom razgovoru sa proizvođačima saznaju više o principima organske poljoprivrede.

Tradicijom u budućnost: Sajam zdrave hrane okupio proizvođače i čuvare baštine
Foto: Aleksandra Milić

Još jednom je, na platou ispred Starog hana u Sopotu, održan Sajam zdrave hrane posvećen Mileni Tatar, ženi koju su mnogi nazivali dobrom vilom organske proizvodnje. Bila je to prilika da se, po trinaesti put, publici predstave proizvođači zdrave hrane i rukotvorina, pre svega sa teritorije Grada Beograda, ali i iz drugih krajeva Srbije.

– Gradska opština Sopot, u saradnji sa emisijom „Znanje imanje“, organizovala je trinaesti po redu Sajam zdrave hrane i narodnog stvaralaštva „Milena Tatar“. Milena je bila jedan od pionira organske proizvodnje u Srbiji. Učestvovala je u osnivanju organizacije „Serbia Organika“ i u kreiranju zakonskih akata koji se odnose na organsku proizvodnju. Imala je svoje imanje na Kosmaju. Svake godine njoj u čast organizujemo Sajam i dodeljujemo nagradu za najmlađeg proizvođača zdrave hrane. Od ove godine ustanovljena je i nova nagrada za narodno stvaralaštvo u čast Zagorke Stojanović, primenjene umetnice i tkalje. Ona je učestvovala na svim dosadašnjim manifestacijama, pa smo odlučili da joj se na ovaj način odužimo i sačuvamo uspomenu na njen rad – rekla je Sara Todorović iz Gradske opštine Sopot.

Manifestaciju, organizovanu pod sloganom „Tradicijom u budućnost“, svečano je otvorio predsednik opštine Sopot Živorad Milosavljević, koji od samog početka aktivno učestvuje u organizaciji i pruža podršku proizvođačima zdrave hrane na teritoriji Sopota. Podršku ovogodišnjem skupu pružili su i Savo Pavičić, gradski sekretar za poljoprivredu Grada Beograda, kao i Milica Janković, posebna savetnica ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Oni su u direktnom razgovoru sa proizvođačima saznali kako posluju i šta im je potrebno, što će biti uzeto u obzir prilikom kreiranja mera podrške na lokalnom i republičkom nivou.

Nagradu „Milena Tatar“ za organsku proizvodnju na ovogodišnjem Sajmu dobila je Svetlana Stojanović iz Kikinde, dok je novoustanovljeno priznanje „Zagorka Stojanović“ za narodno stvaralaštvo ponela Mira Kovačev, predsednica udruženja „Staparska ruža“.

Ono što odlikuje ovu manifestaciju nije samo bogata ponuda zdravih proizvoda, već i mogućnost da posetioci u neposrednom razgovoru sa proizvođačima saznaju više o principima organske poljoprivrede i proizvodnje zdrave hrane. Proizvodi su mogli da se kupe, ali su, u duhu tradicije Sajma, velike količine hrane deljene i besplatno – jer sa ovog skupa, po pravilu, niko ne odlazi gladan.

Bogatu ponudu činili su pekarski proizvodi, prerađevine od voća i povrća, sveže namirnice, jaja, sirevi, kolači, bezalkoholna i alkoholna pića.

Posetioci su uživali i u različitim rukotvorinama – tkanju, vezu, predenju i izradi suvenira. Posebnu pažnju ove godine privukao je grnčar koji je zainteresovane uvodio u tajne jednog od najstarijih zanata. Ko je želeo, mogao je i sam da se oproba u oblikovanju gline na grnčarskom kolu.

U organskoj proizvodnji važi pravilo da ljubav prema zdravoj hrani treba negovati od malih nogu. Na Sajmu u Sopotu to se potvrđuje aktivnim učešćem škola i predškolskih ustanova.

Pročitaj još:

Ove godine učestvovale su sve četiri osnovne škole sa teritorije opštine: OŠ „Milorad Mića Marković“ – Mala Ivanča, OŠ „Janko Katić“ – Rogača, OŠ „Cana Marjanović“ – Ralja i OŠ „Jelica Milovanović“ – Sopot. Učenici su, uz podršku roditelja, učitelja i nastavnika, pripremili štandove sa domaćim tradicionalnim proizvodima i ručnim radovima.

Najmlađi čuvari narodne baštine bili su mališani iz Predškolske ustanove „Naša radost“, koji su učestvovali u kulturno-umetničkom programu. Pored njih, za dobru atmosferu pobrinuli su se KUD „Kosmaj“ i hor „Neume“.

Sajam u Sopotu i ove godine bio je mesto susreta poljoprivrednika, zanatlija i umetnika – prostor razmene ideja, znanja i iskustava. Njegova najveća vrednost ogleda se upravo u neposrednom susretu proizvođača i posetilaca i u poruci da je očuvanje tradicionalnih jela i proizvoda, kao i prenošenje znanja novim generacijama, zalog za budućnost.

A.Milić  

 

Projekat „Selo juče, danas i sutra – život sela na području lokalnih samouprava Beograda“ sufinansiran je iz budžeta Grada Beograda, Gradske uprave grada Beograda – Sekretarijata za informisanje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu ne moraju nužno izražavati stavove organa koji je dodelio sredstva.*

 

 

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.