35°C Novi Sad
Biljna proizvodnja30. 8. 2024. 08:12·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 2 min čitanja·👁 90

Nezadovoljavajući prinos i truli koren

Kampanja vađenja šećerne repe ove godine donosi izazove za poljoprivrednike, sa izveštajima o lošim prinosima i visokom procentu trulog korena, dok stručnjaci upozoravaju na nedostatak pravovremenih zaštitnih mera protiv štetočina.

Nezadovoljavajući prinos i truli koren
Foto: Goran Mulić

Prve procene kampanje vađenja šećerne repe otkrivaju značajnu varijaciju u prinosima i sadržaju šećera, uz prisustvo trule repe. U Crepaji kod Kovačice, poljoprivrednici su zadovoljni samo digestijom, koja iznosi 17 procenata, dok su prinosi, od 40 do 45 tona po hektaru, znatno ispod proseka. Poljoprivrednik Miljan Atanasković planira da smanji površine za setvu sledeće godine zbog niskih prinosa i visokih troškova.


Na poljima oko Temerina, vađenje repe počinje naredne sedmice. Iako je prisutna trula repa, tačan procenat će biti poznat tek nakon analize. Prinosi će verovatno biti niži, ali sadržaj šećera može biti viši od standardnih 16 procenata.


Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ove godine je posejano nešto više od 46.800 hektara šećerne repe. Cena tone repe iznosi 47 evra, a šećerane su obezbedile repromaterijal i bonuse. Ipak, ratarima još uvek nije isplaćena podrška od 35.000 dinara po hektaru za prošlogodišnji rod, što je predviđeno Vladinom Uredbom za podršku poljoprivrednicima.


Autor fotografije: Goran Mulić


Na nekim poljima prinosi će dostići i preko 50 tona po hektaru, dok će na drugima biti svega 30 do 35 tona po hektaru. Sadržaj šećera varira između 12 i 20 procenata, a šećerane će nagraditi bonusom za koren sa sadržajem šećera iznad 16 procenata, dok će niži sadržaj rezultirati nižom cenom.


Kombajn za sve namene: vadi krompir, luk i repu!


Dr Živko Ćurčić sa novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo ističe da su insekti cikade zarazili repu početkom juna, ali nisu na vreme identifikovani na njivama, što je dovelo do štete na industrijskoj biljci i ponovnog pojavljivanja trulog korena.


"Repa nije bila pravovremeno zaštićena, a suša je dodatno pogoršala širenje bolesti truleži repe i trulog korena. Šećerane su trebale da odmah obaveste ratare o potrebi za zaštitom," naglašava dr Ćurčić.


Kako objašnjava, nedostatak adekvatnog praćenja cikada je problem, iako bi to trebalo biti prioritet, jer je šećerna repa posebno zahtevna u odnosu na druge kulture. Prošle godine je takođe bilo trulog korena, ali preporuke šećerana nisu uvek bile uzete u obzir.


"Trulo koren je prisutno u svakoj kampanji, i zato šećerane priznaju trulež do pet procenata u odnosu na masu," dodaje agronom Živko Vasin. Naučni timovi instituta rade na istraživanju cikada, ali će detalji biti dostupni tek nakon završetka istraživanja.

Izvor: Dnevnik

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.