35°C Novi Sad
Biljna proizvodnja16. 7. 2026. 13:26·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 2 min čitanja·👁 72

Prirodno matematički fakultet okupio biometeorologe iz celog sveta

Prilagođavanje klimatskim promenama više nije izbor, već neophodan korak

Prirodno matematički fakultet okupio biometeorologe iz celog sveta
Foto: Pixabay

Kako nauka odgovara na izazove, koje nose klimatske promene, odgovore je ponudilo više od dve stotine naučnika iz gotovo pedeset zemalja sveta, koji su se okupili u Novoma Sadu na 24. Međunarodnom  kongresu biometeorologa koji traje do 16.jula.

Klimatske promene menjaju ritam zajednice, uslove za proizvodnju hrane, zdravlje ljudi i životinja. Prilagođavanje tim promenama jedan je od najvećih izazova današnjice, prenosi RTV

-              Kod nas u Srbiji i regionu ta istraživanja su još u začetku, ali svuda u svetu uticaj klime na domaće životinje, kućne ljubimce i životinje koje uzgajamo sada počinje sve više da se istražuje, jer se vidi da na kvalitet mesa i mleka klimatske promene veoma bitno utiču, rekao je dr Stevan Savić, professor s  PMF.

Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Novom Sadu okupio je biometeorologe iz celog sveta. Kroz predavanja i stručne diskusije predstavljena  su istraživanja, koja bi mogla da oblikuju budućnost zaštite životne sredine.


Pročitaj više: Sa preko 3.000 protivgradnih raketa branjeni u junu poljoprivredni usevi


-               Na ovaj način naši istraživači uspevaju da zajedno sa istraživačima iz celog sveta urade kvalitetna istraživanja kakva mi ne bismo mogli da uradimo sami sa našim eksperimentalnim kapacitetima, istakao je  dr Srđan Rončević, dekan PMF.

Klimatske promene često doživljavamo kao ekološki problem, ali jednako je važno da ih posmatramo iz ugla javnog zdravlja, upozoravaju stručnjaci.

-               Veoma je važno da se  razume biometeorologija, jer smo svi pogođeni vremenskim prilikama. Klimatske promene drastično utiču na vreme, imamo suše, ekstremne toplotne talase, kao i ekstremne kiše. Poslednja leta bila su neka od najtoplijih u Evropi i sve to snažno utiče na ljude, životinje i prirodu, kaže prof. Dr Skot Šeridan, predsednik Međunarodne asocijacije biometeorologa.

Jedna od ključnih poruka skupa jeste da prilagođavanje klimatskim promenama više nije izbor, već neophodan korak. Nauka, poručuju učesnici, može da ponudi odgovore, ali samo ukoliko njeni rezultati postanu deo svakodnevnih odluka institucija, privrede i građana.  


Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.