Na farmi "Vilus" u Novom Žedniku, nedaleko od Subotice, već godinama uzgajaju se ovce safolk rase, jedne od najcenjenijih mesnatih rasa u Evropi. Svaki segment proizvodnje pažljivo je isplaniran – od izbora priplodnih grla, preko ishrane i reprodukcije, do stalnog unapređenja genetike. Kako ističe Angelina Vilus, koja sa suprugom Darkom, uz sve veću pomoć dece, vodi farmu, cilj nije proizvoditi što više, već odgajiti vrhunska grla.
Put do kvalitetne genetike
Odluka da se na farmi gaji upravo safolk rasa doneta je nakon pažljive procene njenih proizvodnih osobina i saznanja da je u Srbiji uzgaja veoma mali broj odgajivača.
– Naša farma nije velika, imamo oko 60 ovaca, ali želeli smo rasu koja daje vrhunske rezultate u proizvodnji mesa. Prva grla nabavili smo iz Mađarske. Suprug, koji je veterinar, detaljno je proučio poreklo i karakteristike svake životinje. Kupovali smo isključivo od proverenih odgajivača kako bismo bili sigurni u poreklo i kvalitet genetike. Blizina granice i poznavanje jezika olakšali su nabavku, ali nam je poverenje u odgajivača bilo mnogo važnije od udaljenosti – kaže Angelina.
Na farmi se i danas velika pažnja posvećuje selekciji. Starija grla se postepeno izlučuju, a svake godine uvodi se nova genetika kako bi se kvalitet stada neprestano unapređivao.
Jagnjad sa tri meseca dostižu i 45 kilograma
Safolk je izrazito mesnata rasa poznata po izuzetno brzom prirastu.
– Jagnjad već sa tri meseca mogu da dostignu 40 do 45 kilograma. To je jedna od najvećih prednosti ove rase, ali naše tržište to još nije u potpunosti prepoznalo. Ljudi često misle da tako krupno jagnje više nije jagnje, već šilježe, a zapravo je reč o mladom grlu sa velikim udelom kvalitetnog mesa i odličnim randmanom – objašnjava sagovornica.
Sezonska reprodukcija
Jedna od karakteristika safolk ovaca jeste sezonska reprodukcija.
– Parenje prirodno počinje krajem avgusta i tokom septembra, pa se ovce jagnje jednom godišnje. Međutim, moguće je primeniti sinhronizaciju estrusa i veštačko osemenjavanje, čemu i mi pribegavamo. To zahteva dodatno znanje i ulaganja, ali omogućava bolje planiranje proizvodnje – kaže Angelina.
Ishrana mora biti precizno izbalansirana
Iako safolk nije preterano zahtevna rasa kada je reč o ishrani, pravilno formulisani obroci presudni su za dobre proizvodne rezultate.
– U Engleskoj, odakle rasa potiče, ovce gotovo cele godine pasu i na taj način ostvaruju odličan prirast. Kod nas to nije moguće, pa iste rezultate moramo da postižemo u farmskim uslovima – objašnjava.
Na njihovoj farmi ishrana je prilagođena svakoj kategoriji životinja.
– Jagnjad dobijaju silažu, koncentrat, senažu od deteline i seno, ali u pažljivo odmerenim količinama. Ne hranimo ih prekomerno, već svaki obrok precizno balansiramo. Kod bremenitih ovaca pred jagnjenje ograničava se količina hrane, dok se posebna pažnja posvećuje mineralima i vitaminima kako bi se sprečili metabolički poremećaji, naročito kod ovaca koje nose blizance ili trojke – kaže ona.
Dodaje da je za dobro zdravlje životinja veoma važan ispust, a kada god je moguće i pristup pašnjaku.
Kvalitet ispred kvantiteta
Na farmi se trenutno nalazi oko 60 priplodnih grla, a osnovna delatnost je proizvodnja kvalitetnog priplodnog materijala.
– Ne bavimo se intenzivnim tovom. Naš cilj je da proizvodimo kvalitetna priplodna grla. Jagnjad namenjenu klanju uglavnom kupuju stalni kupci koji su već prepoznali kvalitet mesa. Sve što proizvedemo pronađe kupca. Mogli bismo da širimo proizvodnju, ali ne želimo da pravimo kompromise. Bolje je imati manje grla vrhunskog kvaliteta nego veliku farmu koju je teško održavati na željenom nivou – ističe Angelina.
Ovnovi na farmi sa 14 meseci dostižu oko 120 kilograma, dok odrasle ovce najčešće imaju između 80 i 90 kilograma telesne mase.
Kontinuirano ulaganje u genetiku
Iskustvo porodice Vilus potvrđuje da uspešna ovčarska proizvodnja nije zasnovana samo na izboru dobre rase, već pre svega na stalnom unapređenju genetike, pravilnoj ishrani i pažljivom upravljanju stadom. Iako je safolk još uvek nedovoljno zastupljen u Srbiji, njegove proizvodne osobine – brz prirast, visok randman i kvalitetno meso – predstavljaju veliki potencijal za proizvođače koji žele profitabilnu i savremenu proizvodnju jagnjadi.
Tekst i foto: A.Milić
Projekat "Ekološke prakse u Subotici: Dobro za prirodu, dobro za ljude" je sufinansiran sredstvima iz budžeta Grada Subotice. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

669519497885b9c025270d411784278855851.webp)


