Do pre 15 godina, prema raspoloživim podacima, ribnjaci u Srbiji su se prostirali na nešto više od 12.000 hektara, da bi danas ta površina iznosila svega 5.500 hektara. Agro-potencijali postoje za značajniji razvoj domaćeg ribarstva, kažu na Ribnjaku u Bečeju, koji je površine preko 400 hektara, a gde se godišnje proizvede oko 250 tona kvalitetnog konzumnog šarana.
U Ribnjaku u Bečeju zastupljena je isključivo proizvodnja konzumnog šarana koja se odvija u tri godine kroz poštovanje svih tehnoloških standarda i mera savremenog uzgoja ribe, kako bi do krajnjeg korisnika, potrošača, stigli kvalitetni primerci konzumnog šarana iz domaće proizvodnje.
- Uz konzumnog šarana ubacujemo amura, toltolobika, smuđa i soma. Šaranska riba je kvalitetna i ukusna riba, a tržište Srbije i ovog dela Balkana je poznato po proizvodnji i konzumaciji šarana. Kilogram šarana je 690 dinara sa PDV-om, to je maloprodajna cena, dok je cena u izvozu dosta niža, 3,5 EUR - kaže Zoltan Gujaš, vlasnik ribnjaka.
Bečejski ribnjak, uz proizvodni deo, sportski ribolov, poseduje i ugostiteljski objekat, tj. čardu, Ribnjak Bečej, koju posećuju gosti iz svih krajeva zemlje, ali i inostranstva, imajući priliku da uživaju u bogatoj gastronomiji ribljih specijaliteta.
- Gosti dolaze iz cele Vojvodine, ali za vreme godišnjih odmora tu je i dosta stranaca i naših ljudi iz dijaspore, koji svrate, jer znaju gde je dobra riblja čorba - kaže Jovan Radović, menadžer čarde Ribnjak.
Ribnjak će u budućnosti u sektor ribarstva uključiti u proizvodnju još jednu vrstu ribe, a korak više biće im, kako naglašavaju, i razvoj prerađivačkih kapaciteta, odnosno proizvodnja filetiranih i dimljenih ribljih proizvoda.
