35°C Novi Sad
Biljna proizvodnja25. 4. 2025. 22:38·Autor: Poljoprivrednik admin·🕐 2 min čitanja·👁 75

Zemljište na respiratoru

Vojvodina traži spas u regenerativnoj poljoprivredi

Zemljište na respiratoru
Foto: Pixabay

U samom srcu Srbije, tamo gde se nekada crna zemlja mogla “hraniti pogledom”, vojvođanske oranice danas sve češće vape za oporavkom. Ispod zlatnih klasja pšenice i beskrajnih redova kukuruza krije se surova istina: zemlja je umorna.

Poljoprivrednici iz Vojvodine dobro znaju da zemlja pamti sve   i svaku preoranu brazdu, i svaku propuštenu plodorednu godinu, i svako pretovarivanje veštačkim đubrivima. A pamti i poslednjih šezdeset godina, tokom kojih je sadržaj humusa pao sa 5% na svega 2-3%.


Pročitaj još: Agrotehnička mera koja košta 0 dinara, a znači najviše!

     Šta se dešava sa zemljom u Vojvodini?   

Više od polovine obradivih površina u Srbiji nalazi se upravo u Vojvodini, ali brojke ne lažu: zemlja je sve slabije g kvaliteta. Pad humusa znači pad plodnosti. U isto vreme, vetar sa Karpata nosi gornji sloj zemlje, dok suša i sve učestalije klimatske nepogode dodatno ugrožavaju prinose.

Uzrok? Višedecenijska upotreba monokultura, teška mehanizacija, hemikalije i plitki plodoredi koji iscrpljuju tlo umesto da ga hrane.

     Rešenje: Vratiti zemlji ono što joj pripada   

Regenerativna poljoprivreda se nameće kao odgovor na pitanje: kako da se od zemlje ne uzima samo   već i vraća?

To nije “još jedna metoda” već potpuno drugačiji pogled na uzgoj  koji prirodu vidi kao saveznika, a ne kao resurs za eksploataciju. Ključne tehnike uključuju:

-     Ograničeno oranje- čuva strukturu zemljišta i smanjuje sabijanje.

-     Mešovita rotacija useva - povećava raznovrsnost i smanjuje potrebu za hemijom.

-     Pokrovni usevi- štite zemljište, obogaćuju ga i sprečavaju eroziju.

-     Kompost- hrani zemljište organskom materijom i vraća mu život.


Pročitaj još: Koliko zemljišta je pod organskom proizvodnjom?

     Zemlja koja daje može ponovo da pruži   

Poljoprivrednici koji uvode regenerativne prakse beleže rast humusa i do 1% godišnje. Više humusa znači bolje zadržavanje vlage, otpornost na sušu i veći prinosi. A tu su i nove mogućnosti: karbonski krediti, manji troškovi goriva i đubriva, pa čak i razvoj agroturizma.

     Kako početi?   

Kao i u svakoj ozbiljnoj promeni   edukacija je prvi korak. Savez za regenerativnu poljoprivredu Srbije već organizuje obuke, radionice i terenske demonstracije.

Za one koji žele konkretne korake: krenite polako. Uvedite pokrovne useve, smanjite oranje, pratite analize zemljišta. I gledajte kako vam se zemlja   zahvaljuje.


BONUS VIDEO:


Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.