Direktor Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Vlada Nikolić, posetio je 13. marta 2026. godine predsednika SPOS-a u Aleksincu, gde je razgovarano o mogućnostima pošumljavanja Srbije medonosnim drvećem.
Trenutna pošumljenost Srbije značajno varira: Vojvodina ima svega oko 8% šumskih površina (uz cilj od 15%), dok je centralna Srbija na oko 56%, što se smatra optimalnim. Ipak, očekuje se dalje povećanje šumskih površina, delom i prirodnim putem zbog napuštanja sela i širenja vegetacije.
Pročitaj još: Kako srpsko pčelarstvo učiniti otpornim na klimatske promene
Istorijski gledano, Srbija je nekada bila znatno pošumljenija. Tokom 19. veka, zbog razvoja ratarstva, dolazi do intenzivnog krčenja šuma, pa je uoči Prvog svetskog rata šumovitost bila svedena na svega 16,7%. Nakon toga započinje proces obnove šuma.
Zanimljiv primer iz prošlosti je sadnja bagrema i crnog bora u Deliblatskoj peščari u vreme Marije Terezije, čime je sprečeno raznošenje peska jakim vetrovima.
Država Srbija godišnje pošumljava oko 465 hektara. Iako je teško menjati postojeće planove sadnje (koji su prilagođeni potrebama industrije), postoji mogućnost da se manji deo površina ipak zasadi medonosnim drvećem.
Pročitaj još: Divlje pčele dobile status ugrožene vrste u EU
Ključna novina je da će Uprava za šume finansirati pošumljavanje privatnih parcela u centralnoj Srbiji. Time se otvara prostor da i fizička lica, uz podršku države, podižu zasade šumskog drveća.
Sadnice će biti dostupne preko registrovanih rasadnika, a finansiranje obuhvata i samu sadnju. U ponudi su brojne vrste, među kojima su: bagrem, lipa, sofora, pitomi kesten, bukva, borovi, jela, smrča, Pančićeva omorika, jasen, različite vrste hrasta, javor, orah, breza, divlja trešnja, kao i topole i vrbe.
Važno je napomenuti da svi rasadnici nemaju iste vrste u ponudi. Ukoliko određene sadnice nisu dostupne, moguće je dogovoriti njihovu proizvodnju za narednu sezonu, zbog čega se preporučuje da zainteresovani kontaktiraju više rasadnika.
Ova inicijativa predstavlja značajan korak ka povećanju šumskih površina, ali i razvoju pčelarstva, očuvanju biodiverziteta i unapređen
