35°C Novi Sad
Biljna proizvodnja10. 6. 2024. 10:27·Autor: Nikolina Perša·🕐 1 min čitanja·👁 83

Kako se voćari adaptiraju na klimatske promene

Pored superćeliskih oluja imamo učestale pojave kišnog perioda, sušnog perioda, pojava ekstremnih temperatura, nevremena i slično. Sve ovo otežava i narušava biljnu, a konkretno voćarsku proizvodnju na poljoprivrednim individualnim gazdinstvima, u pogledu povećavanja troškova kako redovnih tako i vandrednih izazvanih ovim gore navedenim pojavama.

Kako se voćari adaptiraju na klimatske promene
Foto: Goran Mulić

Planetarne klimatske promene koje su zahvatile ceo svet odrazile su se i na Evropu, a naročito Balkan i drastično promenile tok vremenskih prilika. Ovo podrazumeva pojavu superćeliskih oluja u novije vreme, koje prave katrastofalnu štetu na voćnim zasadima kako u trenutnom prinosu i kvalitetu voća, isto tako umanjujući i dugovečnost podignutog zasada voća.Klimatske promene su promenile i tok zakonitosti u svim parametrima vremenskim, prostornim, geografskim, fenološkim i drugim parametrima u agrobiocenozi.


Pored superćeliskih oluja imamo učestale pojave kišnog perioda, sušnog perioda, pojava ekstremnih temperatura, nevremena i slično. Sve ovo otežava i narušava biljnu, a konkretno voćarsku proizvodnju na poljoprivrednim individualnim gazdinstvima, u pogledu povećavanja troškova kako redovnih tako i vandrednih izazvanih ovim gore navedenim pojavama.


Adaptacija voćarske proizvodnje je širok pojam i može se govoriti o mnogim preporukama u vezi voćarske proizvodnje u zavisnosti od podneblja, voćarske kulture i uslova gajenja. Jedna od preporuaka koja može rešiti dobar deo problema izazvinih gore navedenim činiocima je podizanje kombinovanih zasada gde imamo glavnu vodeću kulturi i zaštitnu moćnu drvenastu kulturu. Ovo podrzumeva tačkasti sistem drvoreda kroz zasad (orah, kesten, dud) i slično. To padrazumeva da na jednom hektaru površine imamo 20 drugih voćnih kultura koji će svojim moćnim rastom ublažavati posledice vetra, olija, nevremena i superćeliskih oluja u dobrom delu površine, a neremetiti normalni razvoj gajene voćarske kulture.Ovo je viđeno u praksi u ruralnom području na otvorenom polju, gde imamo autohtone voćne vrste po parcelama, obeležena stabla (kruške, jabuke, trešnje) i slično. Pored ovih zaštitnih stabala mora se razmišljati i uvođenju drvoreda, kao nekada pored glavnih i delom pratećih poljskih puteva u atarima sela. Ove preporuke se nameću kao jedno od mogućih rešenja ublažavanja posledica globalnih klimatskih promena, ublažavanja potecijalnih nevremena i smanjenja šteta u voćnjaku.


Izvor: mr Aleksandar Mitić, PSSS Leskovac

Komentari (0)

Još nema komentara — budite prvi!

Ostavite komentar

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora.